Baza Gljiva - Prikaz gljive

Zahvaljujemo kontributoru 'Danijel Balaško' na unosu dana 27.5.2011.g.

Gljiva br. 338
Otrovna!


Omphalotus  olearius  (De Cand:Fr) Fayod
Zavodnica, maslinova gljiva, bragara



Porijeklo slika: Autor fotografija je Danijel Balaško


Opis:

KLOBUK:
5-15 cm. Samo u najranijoj mladosti malo ispupčen, ubrzo lijevkast, sa rubovima klobuka podvrnutima prema unutra (listićima). U starosti se rubovi klobuka izravnaju i uzdignu prema gore, a nerijetko i okomito ispucaju. Kožica klobuka glatka, debela, svilenasta, sa uraštenim vlakancima, manje-više sjajna. Može biti narančastosmeđe, žutonarančaste ili okerriđe boje, u starosti može i pocrniti.

TRUSIŠTE / LISTIĆI:
Tanki, gusti, nejednako dugi, silazni, dugo se spuštaju po stručku, na pojedinim mjestima se mogu račvati. Lijepe žutonarančaste ili narančaste boje, kasnije posmeđe i na kraju izblijede zbog bjelkastog trusnog praha (otrusine).

STRUČAK:
Visok do 15 cm, debljine do 2.5 cm. Vrlo promijenljiv oblikom, valjkast, najčešće je vijugav, odnosno zavinut barem u jednom dijelu. Pri vrhu obično deblji, a u bazi se malo suzuje. Često eksentrično postavljen u odnosu na klobuk. Gladak ili vlaknast, ponekad sa uzdužnim brazdama. Pun, tvrd, istobojan s klobukom ili malo svjetliji. U bazi je sljubljen u busen sa stručcima ostalih gljiva. U starijih gljiva u samoj bazi može biti bjelkasto oprašen.

OTRUSINA:
Krembijela.

MESO:
Čvrsto, elastično, vlaknasto, prilično debelo. U klobuku je svijetlo žute boje, a u stručku okeržuto ili u njegovom dnu smeđasto. Okus blag, miris pomalo neugodan, podsjeća na smolu ili jelovo drvo.

MIKROSKOPIJA:
Spore glatke, okruglasto jajolike, 5-7 x 5-6 µm.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST:
Raste u manjim ili većim grmovima na panjevima, uz panjeve prividno na tlu (iz korijenja), nerijetko i u podnožju još živog, ali bolesnog stabla. Pojavljuje se na raznom bjelogoričnom drveću (najviše voli hrast, pitomi kesten i bukvu), a u mediteranskim krajevima posebno je česta na drvetu maslina.

JESTIVOST:
Vrlo otrovna. Uzrokuje teške probavne poremećaje.

DOBA:
Ljeto – jesen. Na mediteranu raste sve do zime.

SLIČNE VRSTE:
Posebnu pažnju trebamo obratiti da ju ne zamijenimo sa popularno jestivom lisičicom Cantharellus cibarius Fr:Fr. Lisičica nema guste listiće, već debele plitke i razdaleke prutiće te ne raste u velikim grmovima na drvetu, već pojedinačno iz tla.
Nejestiva lažna lisičica Hygrophoropsis aurantiaca (Wulf:Fr) Maire može biti slična, no ona naraste manja, ima debele listiće i meso ima tendenciju da joj potamni. Raste manje-više pojedinačno, najčešće u crnogoričnim šumama, ali se pronađe i u bjelogorici.
Pojedini autori smatraju vrstu Omphalotus illudens (Schw) Sacc. sinonimom i identičnom vrstom zavodnici, a pojedini je odvajaju u zasebnu vrstu koja se pojavljuje u sjevernijim krajevima, manja je, žuta i manje jarkih boja.

OPASKE:
Listići zavodnice imaju svojstvo flourescencije, tj. mogu svjetliti u mraku. Ta je pojava zamjetna ako listiće zavodnice obasjamo nekim izvorom svjetlosti, nakon kojega će oni jedno vrijeme reflektirati svjetlost. Ponekad se to neće dogoditi, pogotovo kod još mladih primjeraka kod kojih spore još nisu sazrile.


Poveznice na slične gljive:
Nema / Nije uneseno