Baza Gljiva - Prikaz gljive

Zahvaljujemo kontributoru 'Danijel Balaško' na unosu dana 7.7.2009.g.

Gljiva br. 218
Uvjetno jestiva


Lentinus  tigrinus  (Bull:Fr) Fr
Busenasta tigrica, tigrasta busenjača, tigrasta pilašica, vrbovača



Porijeklo slika: Autor prve dvije fotografije je Željko Remar, treće Danijel Balaško, a četvrte Josip Marino Šimić.


Opis:

KLOBUK:
4-12 cm. U mladih gljiva konveksan, kasnije se ispruži i u sredini udubi. Rub klobuka podvinut prema dolje, a takav ostane i u starijih primjeraka. Najčešće pravilnog oblika, kod starijih primjeraka rub klobuka može biti vijugav i mjestimice uz rub iskidan (rascijepljen). Temeljna boja je bjelkastokrem, ali je cijeli klobuk prekriven tamnijim (smeđecrnkastim) čehicama pa odaje dojam kao da je šaren, tigrast. Čehice su gušće i tamnije boje prema sredini klobuka, uz rub rijeđe.

TRUSIŠTE / LISTIĆI:
Vrlo gusti, uski, nejednako dugi, sitno nazubljeni (pilasti), spuštaju se po stručku. Najprije su bjelkasti, ubrzo kremžućkasti i na kraju okernarančasti.

STRUČAK:
Visine do 6 cm, debljine do 1 cm. Vitak, tanak, valjkast, pun, u donjoj trećini se sužuje i u samoj bazi često srašten sa drugim stručcima. U mlađih primjeraka odmah ispod listića vidljivi ostaci bjelkaste pahuljičaste koprene. Kasnije obično nestanu i na tom dijelu stručak ostane bjelkast. Dalje prema dolje je također tigrast kao i klobuk, tj. prekriven smeđecrnkastim čehicama na bjelkastoj podlozi.

OTRUSINA:
Bijela.

MESO:
Dok je gljiva mlada onda je u klobuku mekano i elastično te se lako kida. Kasnije sve žilavije i tvrđe. U stručku jako tvrdo i žilavo. Bijele boje. Okus najprije blak, zatim malo trpak. Miris ugodan, kiselkast.

MIKROSKOPIJA:
Spore glatke, izduljeno eliptične, 6-8 x 3-3.5 µm.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST:
Može rasti pojedinačno, ali najčešće u grupama, nerijetko i međusobno srašteno u busenima. Raste na raznom bjelogoričnom drveću, na njihovim panjevima, povaljenim deblima, granama, drvenim ostacima ili prividno na tlu iz korijenja. Najčešći domaćin joj je vrba, pa je vrlo česta uz rijeke, jezera i potoke gdje rastu vrbe. No, pojavljuje se i na topolama, bukvama, brezama, orasima, jasenima, a vjerojatno i na drugom bjelogoričnom drveću.

JESTIVOST:
Uvjetno jestiva zbog žilavog mesa. Jestiva dok je mlada i kao takva dobra jestiva gljiva. Kasnije je prežilava i teško probavljiva. Može se miješati sa drugim gljivama ili pripremati samostalno. Dobra je i pohana. Stručke odbaciti jer su pretvrdi.

DOBA:
Proljeće – jesen.

SLIČNE VRSTE:
Zbog tigrastog izgleda klobuka najsličnija joj je ljuskava pilašica Neolentinus lepideus (Fr.) Redhead & Ginns koja raste na panjevima i deblima crnogoričnog drveća, ima deblji stručak, djeluje robusnije, ima rijeđe listiće te miris po anisu. Nije jestiva.
Romano Božac u svojoj enciklopediji opisuje varijetet cavipes kojemu kao osobine navodi bjelkasti stručak bez tamnih čehica koji je iznutra cjevasto šupalj.

OPASKE:
U pojedinoj literaturi ova je gljiva navedena pod imenom (sinonimom) Panus tigrinus (Bull:Fr) Singer.


Poveznice na slične gljive:
Nema / Nije uneseno