Boletus.hr - Baza Gljiva - Prikaz gljive

Baza Gljiva - Prikaz gljive

Zahvaljujemo kontributoru 'Danijel Balaško' na unosu dana 7.5.2009.g.

Gljiva br. 175
Otrovna!


Gyromitra  esculenta  (Pers:Fr) Fr
Proljetni hrčak, rani hrčak, proljetna moždanica, lažni smrčak



Porijeklo slika: Autor fotografija je Ervin Raguzin.


Opis:

KLOBUK:
Plodno tijelo je ukupne visine do 15 cm, promjera klobuka ili širine do 12 cm. Klobuk je vrlo nepravilnog okruglastog oblika, sa brojnim debljim ili tanjim vijugama, odnosno naborima (u obliku debelih žila) tako da podsjeća na ljudski mozak. Svojim rubnim (donjim dijelovima) se više-manje drži stručka. Najčešće je crvenosmeđe boje, može biti i tamnije kestenastosmeđ, boje mahagonija ili trule višnje, često i sa oker primjesama. Iznutra (vidljivo na prerezu) je nepravilno komorast, šupalj, okerbjelkaste boje.

TRUSIŠTE / LISTIĆI:
Trusište se nalazi sa vanjske strane stručka, crvenosmeđe je boje.

STRUČAK:
Kratak (do 6 cm visine i 3 cm debljine), nepravilan, vijugav, često sa brazadama, odnosno naborima. Fino pustenast, bjelkaste ili svijetloružičaste boje. Iznutra šupalj, rijetko u potpunosti, češće komorasto šupalj, krem ili bijele boje.

OTRUSINA:
Bjelkasta ili blijedožuta.

MESO:
Voštanog izgleda, sočno, u stručku je žilavije, relativno tanko. U klobuku je bjelkastoker boje, u stručku bjelkasto, a može biti i sa ružičastim tonovima.

MIKROSKOPIJA:
Spore glatke, eliptične, 16-22 x 7-12 µm.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST:
Najčešće na pjeskovitim tlima u crnogoričnim šumama pod borovima, ali nađe se i uz drugo crnogorično drveće, a ponekad i u bjelogorici. Raste uz šumske puteve, uz rubove šuma, na livadama u blizini borova, voli vlažnija mjesta, često blizu potoka ili riječica. Na nižim nadmorskim visinama vrlo rijedak, češći u pretplaninskom i planinskom području. Općenito, vrlo rijetka vrsta hrčka u Hrvatskoj.

JESTIVOST:
Ugrožena, strogo zaštićena.
Otrovna, ponekad i smrtno otrovna. Otrovnost, odnosno jestivost ove gljive vrlo je varijabilnog karaktera. Naime, u nekim dijelovima svijeta je naveliko konzumiraju, čak i komercijalno prodaju na tržnicama (neki dijelovi Skandinavije). Mnogi ovu gljivu konzumiraju desetljećima bez ikakvih posljedica, međutim zabilježeni su i brojni slučajevi trovanja, pa čak i sa smrtnim ishodima. Otrov koji je uzrok tome nazvan je gyromitrin te je otkriveno da može imati kumulativno djelovanje. Dakle, može doći do trovanja (ponekad i do smrti) i nakon nekoliko godina, jer se učestalim konzumiranjem gyromitrin taloži u jetri postepeno razarajući stijenke jetre. Gyromitrin je djelomično termolabilan i to u točki kuhanja na 87-88 stupnjeva Celzija. Toksin u određenom dijelu može biti odbačen ali ne u potpunosti (90-95%). Sušenjem navodno ishlapi još više gyromitrina, ali isto tako ne potpuno. U svoj novoj literaturi proljetni hrčak je svrstan kao nedvojbeno otrovna gljiva, stoga ga takvim moramo i tretirati bez obzira što ga neki jedu godinama bez posljedica. Također i ostali njegovi srodnici najvjerojatnije sadrže gyromitrin pa valja i njih izbjegavati, tim više što su hrčci iz roda Gyromitra u prirodi vrlo rijetki.

DOBA:
Kasna zima – proljeće (ožujak, travanj, svibanj).

SLIČNE VRSTE:
Gyromitra gigas (Krombh.) Cooke naraste puno veći te je svjetlijih boja (okersmeđa). Gyromitra fastigiata (Kromb.) Rehm raste u bjelogoričnim šumama, ima klobuk manje nalik na mozak sa vijugama koje imaju barem malo oštre grebene. Klobuk je lapovit (2-4 lapa), rubovi su mu odvojeni od stručka (imaju bimarginalne šavove). Gyromitra infula (Schff.) Fr. raste u jesen, a klobuk mu najčešće ima sedalsti oblik ili oblik biskupske kape.

OPASKE:
Proljetni hrčak je strogo zaštićena gljiva, nalazi se na crvenom popisu ugroženih gljiva Hrvatske.


Poveznice na slične gljive:
Nema / Nije uneseno