Boletus.hr - Baza Gljiva - Prikaz gljive

Baza Gljiva - Prikaz gljive

Zahvaljujemo kontributoru 'Boletus Webmaster' na unosu dana 19.3.2009.g.

Gljiva br. 77
Nejestiva


Coprinus  picaceus  (Bull:Fr) SF Gray
Šarena gnojištarka, šarena tintnica



Porijeklo slika: Autor prve dvije fotografije je Željko Remar, treće Josip Marino Šimić, a četvrte Danijel Balaško.


Opis:

KLOBUK:
20-80 x 15-40 mm dok je zatvoren, (eliptičan, jajolik); u početku prekriven bijelom a ubrzo svijetlo sivom ili bež, sivo-oker ili oker-smeđe koprenom od koje ostaju krpice. Gornja površina klobuka je vlažna, klizava, sjajna, radijalno sitno prugaste teksture. Kada se počne otvarati zvonce, tad rub gubi pravilnu kružnu liniju i postaje nepravilna. Odvaja se od stručka pri čemu po sred udubljenja koje je stručak ostavio visi meki končić (skoro dug kao i visina klobuka).

TRUSIŠTE / LISTIĆI:
Vrlo gusti, slobodni, u početku bijeli pa smeđasti, kasnije sivo smeđi do tamno sivi, i na posletku crni, kada se polako istapaju u vlastitom soku. Nekoliko puta širi od mesa. Tokom razvoja boja listića pri tjemenu je svijelija od boje onih koji su pri rubu klobuka.

STRUČAK:
Do 300mm visine i 6-15 mm debljine, blago utanjen pri prema gore, bijel do sivobijel, sitno pamučasto vlaknast, naročito pri dnu (ostaci koprene). Ne mijenja boju na dodir ili oštećenje. Krt, vlaknast, šupalj. Promjer koncentrične šupljine je oko pola promjera cijelog stručka. Ravan. Pri dnu zadebljan a ponekad zna da se zakrivi.

OTRUSINA:
Vrlo tamna, skoro crna.

MESO:
Tanko, ispod 1 mm u najdebljoj zoni, pri tjemenu klobuka. Miris neprijatan, pogotovo u mladih primjeraka.

MIKROSKOPIJA:
Spore 14.0-18.8 x 9.6-13.0 µm, elipsoidne ili jajaste, zaobljene pri vrhu, vrlo tamno smeđe skoro crne, sa centralnim 2.5 µm širokim otvorom klice. Bazidijum četvorosporni, okružen sa 5-8 pseudoparafiza.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST:
Pojedinačno ili po nekoliko zajedno, na tlu bogatom krečnjakom ili ilovači koja sadrži krečnjak, najčešće u vlažnim bjelogoričnim ili miješanim šumama, uz puteljke. Nije česta ali je rasprostranjena po cijeloj Evropi i Americi.

JESTIVOST:
Nejestiva. Neki tvrde da su je konzumirali i da nisu imali nikakve posljedice, dok se u nekim izvorima spominje da je otrovna. Nema potrebe eksperimentirati.

DOBA:
Ljeto – jesen.

SLIČNE VRSTE:
Vrlo velike spore sa širinom od 10-13 µm te osobinom da ne raste na balegama su istaknute karakteristike Coprinus picaceus-a. Sve vrste iz sekcije Alachuani, osim ove i Coprinus sclerotiorum (rastu u balegama), i imaju spore manje od 10 µm. Makroskopski mu je sličan Coprinus stanglianus i Coprinus kimurae ali se lako determiniraju po veličini spora.

OPASKE:
Po najnovijoj klasifikaciji rod Coprinus podijeljen je u 4 roda - Coprinus, Coprinellus, Coprinopsis i Parasola. Navodno je za to zaslužan napredak mikologije, odnosno DNA analiza gljiva. To je još novijeg datuma i nećemo takvu klasifikaciju naći u postojećoj europskoj literaturi. No, u budućnosti vrlo vjerojatno, pogotovo kod novih autora. Tako je jajastoj gnojištarki novo znanstveno ime Coprinopsis picacea (Bull.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo.


Poveznice na slične gljive:
Nema / Nije uneseno