Boletus.hr - Baza Gljiva - Prikaz gljive

Baza Gljiva - Prikaz gljive

Zahvaljujemo kontributoru 'Danijel Balaško' na unosu dana 29.3.2009.g.

Gljiva br. 147
Jestiva, vrhunska


Coprinus  comatus  (Mull:Fr) Pers
Velika gnojištarka, ljuskava gnojištarka



Porijeklo slika: Autor prve fotografije je Josip Marino Šimić, a slijedeće tri Danijel Balaško.


Opis:

KLOBUK:
3-7 cm širine, 4-12 cm visine. Jajolik ili izduljeno jajolik u mladih gljiva, kasnije se malo raširi, ali ostaje zvonolikog oblika. Rubovi mu se raspucaju, iskrzaju i na kraju podvrču prema gore tj. prema klobuku, tada se brzo raspada i pretvara u crnu masu koja podsjeća na tintu. Ta crna masa kod ubrzanog raspadanja može kapati sa ruba klobuka. Kuštrav, cijelom je površinom prekriven bjelkastim ili smećkastim ljuskama, odnosno čehama. Te su ljuske na vrhu klobuka gušće, odnosno na samom vrhu tvore cjeloviti komad kožice smeđaste boje.

TRUSIŠTE / LISTIĆI:
Listići su jako gusti i međusobno usko priljubljeni jedni uz druge, pomiješani s kraćima, valoviti, slobodni, mekani, nježni. U početku dok je gljiva mlada bijele boje, kasnije dozrijevanjem sve više tamniji, na kraju potpuno crni kada se pretvaraju se u crnu kapajuću masu. Počinju crniti od ruba klobuka prema središtu (tj. od dolje prema gore).

STRUČAK:
Visine do 20 cm, debljine do 2.5 cm. Valjkast, bijel, svilenast, šupalj, krhak, lako puca, vlaknast. Gladak ili pokriven sitnim bjelkastim čehicama ili prugicama vidljivima izbliza. U samom dnu je tamnije boje te malo zadebljan, a u samoj bazi sužen sa korijenastim produžecima, odnosno nitima. Otpilike u donjoj trećini ima mali bjelkasti vjenčić koji ima oblik tankog prstena. Vjenčić je labav, pomičan, nepostojan i prilično se lako otkine.

OTRUSINA:
Crna.

MESO:
Vrlo tanko u klobuku, nježno, krhko, sočno, u početku je bijele boje, pa ubrzo sivoružičasto i na kraju kad se raspada crne boje. Meso stručka je vlaknasto i starenjem ostaje bjelkasto ili dobije ružičasti ton. Miris i okus su ugodni, blagi.

MIKROSKOPIJA:
Spore u masi crne, glatke, u obliku badema, 10-13 x 6.5-8 µm.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST:
Jako česta gljiva koja se pojavljuje u vrtovima, voćnjacima, vinogradima, parkovima, uz ceste, šume, šumske puteve, rubove šuma, livade, u blizini kompostišta, uz obale rijeka i potoka itd. Može rasti pojedinačno, ali i u jako velikim skupinama koje ponekad znaju brojiti i stotinjak gljiva. Velika gnojištarka ima toliko snažan rast da može probiti asfalt i izrasti iz njega.

JESTIVOST:
Odlična jestiva gljiva, jedna od najboljih. Jede se dok je mlada, tj. dok su listići bijele boje. Njeno mekano i sočno meso topi se u ustima. Posebno je dobra za umake i juhe. Za duboko zamrzavanje nije pogodna, kao ni za kiseljenje. Na zraku se ne može sušiti jer bi se pretvorila u crnu masu, ali se može osušiti u električnom sušilu. Samo postupak sušenja treba što prije sprovesti, jer su gnojištarke gljive koje vrlo brzo propadaju.

DOBA:
Proljeće – kasna jesen. Najčešća je u jesen.

SLIČNE VRSTE:
Zbog svoje veličine ne može se zamijeniti sa drugim vrstama gnojištarki. Eventualno sa jajastom gnojištarkom Coprinus atramentarius, ali ona nema tako kuštravi klobuk ni vjenčić na stručku. Pojedini autori navode i varijaciju velike gnojištarke Coprinus comatus var. ovatus Schff. Ex Fr. koja ima klobuk sa izraženim smeđastim čehama i trajniji vjenčić.

OPASKE:
Po najnovijoj klasifikaciji rod Coprinus podijeljen je u 4 roda - Coprinus, Coprinellus, Coprinopsis i Parasola. Navodno je za to zaslužan napredak mikologije, odnosno DNA analiza gljiva. To je još novijeg datuma i nećemo takvu klasifikaciju naći u postojećoj europskoj literaturi. No, u budućnosti vrlo vjerojatno, pogotovo kod novih autora. Velika je gnojištarka ostala u rodu Coprinus.


Poveznice na slične gljive:
Nema / Nije uneseno